Prijeđi na sadržaj

Zelenortski Otoci

Izvor: Wikipedija
Zelenortski Otoci
República de Cabo Verde
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Unidade, Trabalho, Progresso
(portugalski: Jedinstvo, rad, napredak)
Himna
Cântico da Liberdade

Položaj Zelenortskih Otoka
Glavni grad Praia
Službeni jezik portugalski (službeni) i zelenortski jezik
Državni vrh
 - Predsjednik José Maria Neves
 - Predsjednik Vlade Ulisses Correia e Silva
Neovisnost Od Portugala 5. lipnja 1975.
Površina 146. po veličini
 - ukupno 4.033 km2
 - % vode ~0 %
Stanovništvo 172. po veličini
 - ukupno (2021) 483.628
 - gustoća 124/km2
Valuta zelenortski eskudo (100 centava)
Pozivni broj +238
Vremenska zona UTC -1
Vršna domena .cv

Zelenortski Otoci,[1][2][3][4][5] Kapverdski Otoci[1][4][6] ili Zelenortska Republika[4][7][8] (portugalski: Cabo Verde, zelenortski kreolski: Kabu Verdi) mala je otočna država na istoimenu otočju u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, oko 600 km od najzapadnijeg dijela afričke obale. Portugalci su nenaseljene otoke pronašli i kolonizirali u 15. stoljeću.

Portugalski naziv Cabo Verde („Zeleni rt”) dolazi od najzapadnije točke Afrike, koja se danas nalazi u Senegalu.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Zelenortski otoci bili su nenaseljeni kad su ih Portugalci otkrili 1456. godine i uključili u svoje kolonijalno carstvo. Zbog svog su položaja postali važna luka i središte trgovine robovima.

Godine 1975. otoci su dobili nezavisnost pod vodstvom Afričke stranke za nezavisnost Gvineje Bisau i Zelenortskih otoka. Poslije stjecanja nezavisnosti ASNGZ je pokušala ujediniti Zelenortske Otoke i Gvineju Bisau kontrolirajući vlade obiju država, ali ovi su planovi 1980. propali. U Zelenortskoj Republici trenutno je na vlasti Afrička stranka za nezavisnost Zelenortskih otoka.

Politika

[uredi | uredi kôd]

Politički sustav funkcionira prema ustavu iz 1980. Izbori se održavaju za mjesto premijera i predsjednika koji se biraju na 5 godina.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]
Topografija Zelenortskih Otoka

Zelenortski Otoci sastoje se od 10 većih i 8 manjih otoka.

Jedini nenaseljeni otok je Santa Luzia. Danas je to prirodni rezervat. Svi otoci su vulkanskog porijekla, a jedini aktivni vulkan nalazi se na otoku Fogo.

Važniji manji otoci su Branco i Razo.

Zavjetrinski otoci

[uredi | uredi kôd]

Ilhas do Barlavento (sjeverna otočna skupina)

Privjetrinski otoci

[uredi | uredi kôd]

Ilhas do Sotovento (južna otočna skupina)

Općine

[uredi | uredi kôd]
Porto Grande – luka Mindelo, otok São Vicente
Pogled na glavni grad Praiu

Zelenortska Otoci podijeljeni su na 17 općina:

  • otok Santo Antão:
    • Paúl
    • Porto Novo
    • Ribeira Grande
  • otok São Vicente:
    • São Vicente
  • otok Santa Luzia
  • otok São Nicolau:
    • São Nicolau
  • otok Sal:
    • Sal
  • otok Boa Vista:
    • Boa Vista
  • otok Maio:
    • Maio
  • otok Santiago:
    • Praia
    • Santa Catarina
    • Santa Cruz
    • São Domingos
    • São Miguel
    • Tarrafal
  • otok Fogo:
    • São Filipe
    • Mosteiros
  • otok Brava:
    • Brava

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Zelenortski Otoci oskudijevaju resursima. Suše su česte, tako da je nedostatak vode jedan od glavnih problema. Stanovništvo se bavi poljoprivredom na samo 4 otoka, ali je slabo razvijena zbog vode i male količine padalina. BDP se uglavnom zasniva na uslužnim i ugostiteljskim poslovima. Zelenortski Otoci surađuju s Portugalom na svim razinama gospodarstva. Od devedestih godina doživjeli su gospodarski napredak. BDP je za 2004. procijenjen na 1400 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u. U novije vrijeme razvija se turizam, posebno na otocima Sal i Boa Vista.

Demografija

[uredi | uredi kôd]

Većina stanovnika Zelenortskih otoka su doseljenici iz Portugala i potomci bivših afričkih robova. Veliki broj ljudi koji su porijeklom s otoka žive u drugim zemljama: SAD-u (264 900), Portugalu (80 000), Angoli (45 000), São Tomé i Príncipeu, Senegalu, Francuskoj i Nizozemskoj. Nacionalni jezik je zelenortski kreolski jezik (Crioulo, Kriolu ili Kriol). Rimokatolicima se izjašnjava 85 posto stanovništva.

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Kultura Zelenortskih Otoka ima portugalske i afričke korijene. Poznati su oblici glazbe kao što su Morna, Batuque i Zouk (Cabo love). Senzualni ples Funana je mješavina portugalskih i afričkih stilova.

Najpoznatija pjevačica narodne glazbe je Cesária Évora.

Novine i časopisi

[uredi | uredi kôd]
  • A Semana (Praia, 1991. – )
  • Expresso das Ilhas
  • Journal O Cidadao (São Vicente)
  • Jornal Horizonte (Praia, 1988. – )
  • Terra Nova (São Vicente, 1975. – )
  • Artiletra (São Vicente, 1991. – )

Sport

[uredi | uredi kôd]

Nogometna reprezentacija Zelenortskih Otoka se prvi put za Svjetsko nogometno prvenstvo kvalificirala 2026., i uz to se kvalificirala na četiri turnira Afričkog kupa nacija, 2013., 2015., 2021. i 2023. Došli su do četvrtfinala 2013. i 2023. godine.

Bilješke

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 Haiman, Snježana; Müller, Vera. 2009. Geografski atlas za osnovnu školu. Hrvatska školska kartografija i Školska knjiga. Zagreb. str. 12. ISBN 978-953-0-11925-3
  2. Šehić, Denis; Šehić, Demir. 2005. Atlas svijeta. Europapress Holding. Zagreb. str. 12. ISBN 953-6748-07-X
  3. Bakarić Palička, Snježana, ur. 2005. Geografski atlas za srednje škole. Školska knjiga. Zagreb. str. 20. ISBN 953-0-20573-2
  4. 1 2 3 Zelenortski Otoci (Kapverdski Otoci, Zelenortska Republika). Proleksis enciklopedija. Pristupljeno 20. svibnja 2026.
  5. Etnici i ktetici - Hrvatski u školi. Hrvatski u školi. Institut za hrvatski jezik. Pristupljeno 20. svibnja 2026.
  6. Kapverdski Otoci. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 20. svibnja 2026.
  7. Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Zagreb. 2012. str. 1. ISBN 978-953-7859-03-9
  8. Jozić, Željko, ur. 2013. Hrvatski pravopis. Institut za hrvatski jezik. Zagreb. str. 476. ISBN 978-953-7967-04-8

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Zelenortski Otoci